Inflacija u Hrvatskoj pala na 3,2 % — što kaže struktura cijena?

Energija pada, usluge rastu — zašto to nije isti signal

Kada DZS u rujnu objavi da je godišnja inflacija pala na 3,2 %, prva reakcija često je olakšanje. Ali agregatna stopa inflacije zbrajanjem skriva više nego što otkriva. Pad agregatne stope gotovo u potpunosti dugujemo padu cijena energenata — električna energija i prirodni plin su u godišnjoj usporedbi jeftiniji za 8,1 %, što automatski gura ukupni indeks prema dolje. Istovremeno, kategorija usluga bilježi godišnji rast od 5,7 %, a prehrambeni artikli skupljaju se po stopi od 4,4 % — obje daleko iznad cilja ECB-a od 2 %. Za kućanstvo koje troši relativno malo na energiju i relativno više na hranu, stanovanje i usluge, osobna inflacija može biti znatno viša od 3,2 %. Upravo zato agregatni broj uvijek treba čitati uz strukturu: koji su košarični segmenti doprinijeli promjeni i u kojem smjeru. Energetski jeftini tromjeseci prolaze, a ljepljivija inflacija usluga ostaje — to je ključna lekcija rujanskih podataka.

Što možemo očekivati do kraja godine?

Temeljne pretpostavke za preostale mjesece 2024. ostaju uglavnom nepromijenjene: energetski učinak baze nastavit će povoljno djelovati na agregat, ali uslužna inflacija vjerojatno neće pasti ispod 5 % bez vidljive moderacije u rastu plaća. HNB u listopadu procjenjuje da će godišnja inflacija do prosinca biti između 2,8 % i 3,5 %, ovisno o kretanju energetskih cijena na svjetskom tržištu i potražnji u turizmu. Važno je naglasiti: ovo je opis statističkih trendova, a ne prognoza za osobne financijske odluke. Svako kućanstvo ima vlastitu košaricu i vlastiti ritam troškova — agregatni podaci ne zamjenjuju individualnu procjenu.